Tekstovi


I kada ti se u grudima stjesni, kada ti postane nepodnošljivo, kada pred sobom ne vidiš ništa osim tamnih oblaka iskušenja, ne zaboravi da lijek i izlaz potražiš u namazu. Namaz je bolnica u kojoj se lije?e briga, tuga, depresija i o?aj.U najtežim trenucima u svom životu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nalazio je utjehu u namazu, a tako su radili i svi istinski u?enjaci i pobožnjaci.

Piše: Selva El-Udejdan

Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatli?

O ti kojeg su pritskle briga i tuga: strpi se, a strpljiv ?eš biti samo uz Allahovu pomo?!

Do?ekuj iskušenja i neprijatnosti velikodušno i širokih grudi.

Do?ekuj brigu i tugu snažno i hrabro poput ?vrste i visoke gra?evine.

Strpljiv budi ma kakve neda?e te snašle i ma kolike tmine pred tobom bile, jer zaista poslije teško?e dolazi olakšanje, a poslije žalosti i tjeskobe dolazi radost i utjeha.

O ti kojeg su brige u o?aj bacile, kada se na tebe sru?i nevolja i iskušenje, kada te ljudi poraze i ponize, kada doživiš neuspjeh u poslu – ne srdi se i ne o?ajavaj, ne prigovaraj za neuspjeh svom bra?nom drugu i svojoj porodici, ne žali se nikome, ve? reci: ‘’Hvala Allahu!’’Pokori se sudbini i ne proklinji. Spoznaj suštinu sudbine i Allahove odredbe, to ?e te sigurno smiriti. I ne govori: ‘’Da sam uradio tako i tako, bilo bi tako i tako, ve? reci: ‘’Odredba je u Allahovoj ruci i On ?ini šta ho?e!’’

O ti koji si optere?en brigama, želim ti ukazati na vezu i posrednika preko kojeg ?eš ostvariti sve što želiš, ali nakon što iskreno i ?vrsto odlu?iš da mu se predaš i povjeriš i ispuniš odre?ene uslove koje On traži da bi te prihvatio i pomogao ti. Savjetujem ti da mu pošalješ ‘’brzojav’’ li?no i direktno i budi potpuno siguran da ?eš samo preko Njega ostvariti ono što želiš.

Ko je posrednik s kojim želiš stuputi u kontakt i kojem se želiš približiti ove no?i? To je Vladar nad vladarima, Gospodar vladara i njihovih podanika, jedan i jedini Bog koji vlada i upravlja svime. On je Allah, ?ija odredba je sadržana u dva slova, K (kaf) i N (nun), kao što stoji u Kur’anu: ‘’I zaista On može, kada nešto ho?e, samo za to rekne: ‘’Budi!’’ (kun!) – i ono bude.’’(Jasin, 82.)

Savjetujem ti tako?e, da se pripremiš prije nego Ga odlu?iš posjetiti.U?ini to sam i to u toku no?i, kada spavaju svi oni koje ina?e uzimamo za posrednike u našem životu. Svi osim Njega, Živog i Vje?nog! Onoga koji se u zadnjoj tre?ini no?i obra?a svojim robovima, rije?ima: ‘’Imali li neko da nešto traži od Mene, pa da mu dadnem to što traži. Ima li neko da traži oprost, pa da mu oprostim.’’

U tom trenutku, u tamnoj i tihoj no?i, iznesi Mu svoju tugu i brigu. Skrušeno ga dozivaj u svojoj dovi i traži od Njega sve što želiš. A kada završiš s dovom, znaj da te ?eka sigurni uspjeh i to na jedan od tri na?ina: ili ?e ti odmah dati ono što si tražio, ili ?e ti to zamjeniti ne?im mnogo boljim i važnijim za tebe na Sudnjem danu, ili ?e ti putem dove koju si mu uputio otklonuti nevolju koja te je snašla.

I kada ti se u grudima stjesni, kada ti postane nepodnošljivo, kada pred sobom ne vidiš ništa osim tamnih oblaka iskušenja, ne zaboravi da lijek i izlaz potražiš u namazu. Namaz je bolnica u kojoj se lije?e briga, tuga, depresija i o?aj. U najtežim trenucima u svom životu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nalazio je utjehu u namazu, a tako su radili i svi istinski u?enjaci i pobožnjaci.

Zato se raduj skrivenoj dobroti, raduj se nadi koja ?e ti osvijetliti put, raduj se sretnoj budu?nosti, ta vrijeme je da sumnju izlije?iš ubje?enjem. Vrijeme je da tmine iskušenja odagnaš istinskom zorom imana. Vrijeme je da gor?inu tuge i brige zamjeniš slaš?u zadovoljstva. Raduj se zori koja ?e ti život ispuniti svjetlom, budi postojan i smiren, jer ti si uspostavio vezu s Onim koji je dobrostiv i plemenit prema svojim robovima i milostiv prema stvorenjima. Raduj se, jer onaj ko se na Allaha osloni, njega ?eka lijep završetak i sre?a koja ne prestaje.

Vjerovanje koje je pobjedilo sva iskušenja

Govore?i o svom iskušenju i nevolji u koju je zapao zbog neslaganja sa akaidskim u?enjem o stvorenosti Kur’ana, koje su zagovarali vo?e zabludjele sekte mu’tezila, a koje je prihvatila i zvani?na abasijska vlast, imam Ahmed ibn Hanbel je, izme?u ostalog, rekao: ‘’Nakon što su mu donijeli bi?eve, halifa Mu’tesim je pogledao u njih, a zatim se obratio dželatima i naredio im da pri?u i uzmu bi?eve. Jedan od njih mi je prišao i dva puta me snažno udario bi?em. Nakon devetnaestog udarca prišao je halifa Mu’tesim i rekao mi: ‘’Ahmede, ne ubijaj sam sebe! Ja sam, tako mi Allaha, sažaljiv prema tebi!’’ Neki od prisutnih su govorili: ‘’Teško tebi, zar ne vidiš da halifa stoji pored tebe!?’’ A drugi su dovikivali: ‘’Vo?o pravovjernih, ja preuzimam na sebe njegovu krv. Ubij ga!’’ Onda mi se Mu’tesim ponovo obratio, rekavši: ‘’Teško tebi Ahmede! Zar na sve ovo nemaš ništa re?i?’’ Odgovorio sam: ‘’Donesite mi makar jedan dokaz iz Allahove Knjige ili iz Poslanikovog sunneta, za ono što govorite, ja ?u to odmah potvrditi.’’ Nakon toga Mu’tesim je pozvao dželata i rekao mu: ‘’Udri ga, ruka ti otpala!’’ A zatim je ponovo prišao meni, govore?i: ‘’Budi pametan Ahmede i potvrdi ono što tražim od tebe.’’ Ponovio sam svoje prethodne rije?i: ‘’Donesite mi makar jedan dokaz iz Allahove Knjige ili iz Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, sunneta, za ono što govorite, ja ?u to odmah potvrditi. U suprotnom ja ostajem pri svom stavu da je Kur’an nestvoreni Allahov govor.’’ Kad je vidio da ne?u popustiti, halifa Mu’tesim je naredio dželatu da me ponovo bi?eju. Dželat me je nemilosrdno udarao bi?em sve dok nisam izgubio svijest.’’ Nakon što su ga bi?evali, mu?ili i bacili u tamnicu, halifa Mu’tesim se pobojao da Ahmed ibn Hanbel ne umre, što bi moglo izazvati narodni bunt i ustanak protiv halife, pa je naredio da se imam Ahmed pusti iz zatvora.

Šta je to što je Ahmeda ibn Hanbela u?inilo strpljivim na bi?evanju pod kojim bi i brdo pokleknulo? Šta je to što ga je u?inilo nepokolebljivim i dosljednim u njegovom mišljenju po pitanju stvorenosti, odnosno nestvorenosti Kur’ana? Šta je to što je od njega odagnalo o?aj i pesimizam i pored toga što su mu neprijatelji ve? bili presudili smrtnom presudom?

To je optimizam i nada u Allahovu milost, jer iskreni vjernici svoju snagu crpe iz božanskog svijetla, onda kada ih iskušenja skole sa svih strana. Neka se Allah smiluje imamu Ahmedu, ?uvaru ispravne akide i sunneta u vremenu smutnje i fitneta.

Nakon bezbroj neuspjelih pokušaja pronašao Tutankhamonovu grobnicu s blagom

Howard Carter (1873.-1939.), poznati engleski areheolog i egiptolog, skoro cijeli svoj profesionalni vijek proveo je na istraživanju i snimanju faraonskih grobnica u Egiptu, a posebno na istrživanju Tutankhamonove grobnice koja je u sebi skrivala basnoslovno bogatstvo. Nakon mnogobrojnih i mukotrpnih istraživanja, Howard je locirao mjesto za koje je smatrao da se na njemu nalazi Tutankhamonovo blago. Me?utim, taj istraživa?ki poduhvat zahtjevao je ogromna materijalna sredstva, pa je Howard Carter uspio ubjediti i zainteresirati jednog bogataša da finansira njegov projekat.

Howard je bio presretan što je napokon mogao zapo?eti sa iskopavanjem tajanstvene grobnice. No, njegova radost nije dugo trajala. Naime, nakon dugotrajnog iskopavanja, shvatio je da to nije mjesto koje krije Tutankhamonovu grobnicu. Howard je ušao u svoj šator umoran i tužan, ali ne i razo?aran. Zapo?eo je nova mjerenja, a nakon toga je odredio novu lokaciju, ubje?en da se tu krije grobnica za kojom je tragao. Radnici su prešli na novu lokaciju i zapo?eli iskopavanje. Me?utim, nakon izvjesnog vremena ustanovili su da su i ovaj put uzalud kopali, jer to nije bila lokacija na kojoj se nalazila Tutankhamonova grobnica. Finansijer je po?eo sumnjati u Howardove arheološko-istraživa?ke sposobnosti. Potrošio je mnogo i novca i vremena u posao koji nije donio ništa od o?ekivanog, a on jednostavno nije želio da svoj novac i trud tek tako ostavi u divljoj egipatskoj pustinji. No, Howard ga je podsticao na strpljenje ubje?uju?i ga da ?e, ukoliko uspiju prona?i grobnicu, njegov kapital biti mnogostruko uve?an. Uspio ga je ubjediti i iskopavanje je po?elo na novoj lokaciji. Na žalost, opet su pogriješili lokaciju. Nakon toga, Howard je odredio nekoliko lokacija izvan kojih, po njegovom mišljenju,ni u kom slu?aju ne bi smjela biti Tutankhamonova grobnica. I opet je izvršio pogrešna mjerenja, ni na jednoj od tih lokacija nisu našli spomenutu grobnicu. Tada je njegov finansijer u potpunosti izgubio strpljenje i definitivno je odlu?io da prekine saradnju sa Howardom i da napusti Egipat. I dok su se radnici pripremali za odlazak, Howard je još jedanput uzeo kartu i letimici posmatrao tu tajanstvenu pustinju. Pogled mu se zaustavio na jednoj lokaciji za koju je bio ubje?en da u sebi krije Tutankhamonovu grobnicu. Odlu?io je da to bude posljednji pokušaj.Pozvao je radnike i naredio im da kopaju na tom mjestu. Kad je to ?uo njegov finansijer, vrisnuo je od srdžbe, vi?u?i na Howarda: ‘’Ostavi se više ?orava posla! ?ovje?e, zar ti nije jasno da radiš uzaludan posao i da smona ovaj na?in svi gubitnici!?’’ Howard mu se obratio poniznim i mole?ivim glasom: ‘’Gospodine, molim Vas, dajte mi još samo jednu priliku! Neka ovo bude zadnji pokušaj, molim Vas!’’Finansijer se smirio i pružio mu je posljednju priliku. I gle ?uda! Radnici tek što su po?eli iskopavanje, naišli suna tragove koji su upu?ivali na Tutankhamonovu grobnicu u kojoj se krilo ogromno blago i bogatstvo.

Zbog uporonog rada i ubje?enja da ?e uspjetii zbog toga što se do posljednjeg trenutka nije predavao niti gubio nadu, Howard Carter je usitinu zaslužio da prona?e grobnicu egipatskog faraona Tutankhamona, koja je zapravo bila prava riznica u koju je pohranjeno veliko bogatstvo. I to mu je na kraju i pošlo za rukom.

Uvijek imaj lijepo mišljenje o Allahu

Lijepo mišljenje o Allahu je veli?anstveni ibadet srca bez kojeg je nezamislivo upotpunjenje imana, jer je to srž tevhida i jedan od njegovih zahtijeva. Lijepo mišljenje o Allahu podrazumijeva da o Allahu mislimo onako kako dolikuje Njegovoj uzvišenosti i svemo?i i kako zahtjevaju  Njegova lijepa imena i svojstva savršenstva, a što sve skupa ostavlja pozitivan trag na život vjernika s kojim je i Allah dž.š.zadovoljan. To tako?er zna?i da je ?ovjekovo razmišljanje o Allahu usmjerenu u onom pravcu koji zna?i da kod njega preovladava misao da je Allah milostiv i da ?e mu se smilovati i spasiti ga nevolje  i odagnati tugu. A sve to na osnovu razmišljanja o ajetima i hadisima o Allahovoj plemenitosti i opraštanju i onome što je obe?ao iskrenim vjernicima.

Allah dž.š.je rekao: ‘’Ja sam s mišljenjem Moga roba o Meni.’’ Komentiraju?i ovaj hadisi-kudsi, Ibn Hadžer el-Askalani je u svom znamenitom djelu Fethul-Bari, kazao: ‘’To zna?i: Ja sam zaista mo?an da u?inim ono što Moj rob misli da mu mogu u?initi.’’ Imam Nevevi prenosi da je El-Kadi rekao: ‘’Ovaj hadisi-kudsi zna?i: Ja ?u mu oprostiti kada oprost zatraži, primit ?u njegovu tevbu kada se pokaje, uslišat ?u njegovu dovu kada me moli, i dat ?u mu ono što od Mene traži.’’ Re?eno je tako?er da se pod mišljenjem o Allahu misli na nadu u Allahov oprost, što je i najispravnije.

Podsti?u?i vjernike na ovaj ibadet, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘’Neka niko od vas ne do?eka smrt, a da nema lijepo mišljenje o Allahu.’’ Rekao je tako?er: ‘’Ko želi susret s Allahom i Allah želi susret sa njim.’’

Govore?i o lijepom mišljenju o Allahu kao ibadetu, Ibnul-Kajjim el-Dževzijje, rekao je: ‘’Ve?ina ljudi, osim onih kojima se Allah smilovao, loše misli o Allahu.  Naime, ve?ina ljudi vjeruje, iako to ne govore, da su im prava zakinuta i umanjen njihov dio i da oni zaslužuju više nego im je Allah dao. Takav ?ovjek ovako razmišlja o Allahu: ‘’Moj Gospodar mi je nepravdu u?inio i uskratio mi ono što zaslužujem’’, i njegova duša je svjedok takvom mišljenju o Allahu, iako on to što nosi u duši jezikom negira i pori?e. Onaj ko malo bolje zaviri u svoju dušu kako bi upoznao ono što je duboko u njoj pohranjeno, vidjet ?e da je loše mišljenje o Allahu skrivenu u dubinama duše kao što je vatra skrivena u krijesnici. Ako ho?eš zapali krijesnicu pa ?e te iskra odmah obavijestiti šta se nalazi u unutrašnjosti krijesnice. Zato se dobro preispitaj i vidi jesi li ti ?ist od natruha takvog mišljenja o Allahu. Ako jesi, blago tebi, spasio si se neopisivo velikog grijeha, a ako nisi ?ist od takvih primisli, ja te ne mogu zamisliti me?u spašenima.’’

Seid ibn Džubejr je u?io ovu dovu: ‘’Gospodaru moj, molim te da mi podariš istinski oslonac i pouzdanje u Tebe i lijepo mišljenje o Tebi.’’

A Ibn Mes’ud je govorio: ‘’Tako mi Onoga pored kojeg drugog boga nema, vjerniku nije dato ništa bolje od lijepog mišljenja o Allahu. Tako mi Allaha, ?ovjek ne?e misliti o Allahu dobro, a da mu Allah ne?e dati ono što je zaslužio na osnovu tog mišljenja, jer u Njegovoj ruci je svako dobro.’’

Abdul-Aziz bin Baz – slijepi u?enjak

Njegovo puno ime je Abdul-Aziz ibn Abdullah ibn Abdur-Rahman ibn Muhamed ibn Abdullah bin Baz. Potje?e iz porodice Baz koja vu?e korijene iz Medine i koja je od pamtivijeka gajila ljubav prema znanju i trgovini. Abdul-Aziz bin Baz rodio se u Rijadu, 1330. godine po Hidžri. U Rijadu je odrastao i proveo cijeli svoj život i nije ga napuštao osim prilikom odlaska na hadž. Kada je imao 16 godina, Allah ga je iskušao teškom boleš?u o?iju, da bi nakon toga, kada je imao oko dvadeset godina, potpuno oslijepio.Me?utim, to ga nije sprije?ilo u traganju za znanjem niti je umanjilo njegove ambicije i odlu?nost na tom putu. Naprotiv, on je i nakon toga bio ustrajan u slušanju predavanja i druženju sa najpoznatijim u?enjacima toga doba, što je ostavilo veliki trag i izvršilo presudni utjecaj na izgradnju njegovog nau?nog i moralnog lika i djela.

Ono što je svakako vrijedno spomenuti i što bi trebali znati, jeste ?injenica da je šejh Abdul-Aziz bin Baz, gubljenjem vida ostvario mnogobrojne koristi, a mi ?emo spomenuti samo ?etiri.

Prvo, ostvario je, ako Bog da, veliku nagradu kod Allaha dž.š. Naime, imam Buharija bilježi hadisi-kudsi u kojem Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi da je Allah dž.š., rekao: ‘’Kada Ja iskušam Moga roba gubitkom vida, Ja mu u zamjenu za to dadnem džennet.’’

Drugo, snaga inteligencije i memorisanja. Šejh bin Baz je slovio kao hafiz i vrsni poznavalac hadisa i ako bi ste ga upitali neki hadis iz šest vjerodostojnih zbirki hadisa, zatim iz Musneda, imama Ahmeda ibn Hanbela, i drugih zbirki, on bi vam odmah citirao hadis sa kompletnim nizom prenosilaca, te spomenuo kako su muhadisi ocijenili taj hadis i njegove prenosioce, a zatim bi ga prokomentirao.

Tre?e, zanemarivanje prolaznih užitaka i dunjalu?kih ukrasa.Šejh bin Baz je, kad je rije? o odnosu prema dunjalu?kim blagodatima, bio pravi asketa(zahid), poput zahida i pobožnjaka iz prvih generacija islama i svoje srce je vezao za Ahiret, potpuno se predaju?i Allahu i Njegovoj odredbi.

?etvrto, šejh bin Baz se okoristio iskušenjem gubljenja vida tako što je sebe natjerao na izdržljivost i upornost, što mu je pomoglo da postane jedan od najve?ih u?enjaka svoga vremena. Bio je u?enjak kojeg je krasila širina znanja, razboritost, pronicljivost i snaga ispravnog zaklju?ivanja i rasu?ivanja.Allah mu je svijetlo o?nog vida zamijenio svijetlom u srcu i ljubavlju prema islamskom znanju i dosljednom slije?enju sunneta Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.Osim visokog stepena koji je postigao kao u?enjak, šejh bin Baz je bio simbol poniznosti, lijepog ponašanja, uzvišenih ambicija, iskrenih namjera, dostojanstvenog držanja i bez imalo oholosti i pretjerivanja.Bio je slijepi šejh koji nije dozvolio da sljepilo bude brana izme?u njega i korisnog znanja, kao što nije dozvolio da to iskušenje bude uzrok zapadanja u o?aj i depresiju. Naprotiv, on se iskreno i potpuno predao Allahovoj odredbi i vjerovao u nju, pa ga je Allah obasuo svojom miloš?u i dobrotom i opskrbio ga znanjem i lijepim ahlakom koji su mu donijeli ugled i obezbjedili lijep spomen u budu?im generacijama i najljepše mjesto na ahiretu.

Zato, o ti koji si sklon o?ajavanju, razmisli o životu ovog slijepog u?enjaka i uporedi ga sa životima hiljade onih kojima ne fali vid, ali koji i pored toga kroz život idu kao slijepci i odu s dunjaluka bez ikakvog traga i spomena, pa ?e ti postati jasno da istinski vjernici nemaju razloga da o?ajavaju ma kakva ih iskušenja na dunjaluku snalazila.

Tako su govorili uspješni ljudi

Mogu?e je upitalo nemogu?e: ‘’Gdje stanuješ?’’ Nemogu?e je odgovorilo: ‘’U snovima beznadežnih ljudi.’’

Ne razmišljaj o onome što nemaš, da ne bi izgubio ono što imaš.

Ni najljepši bostan  nije ?ist od zmija.

Ne strahuj od zvuka metaka, jer zasigurno ne?eš ?uti zvuk metka koji ?e te ubiti.

Ne postoji neuspješan ?ovjek, postoji ?ovjek koji je krenuo sa dna i tu ostao.

Kad se popneš na visoku planinu baci pogled u podnožje da vidiš i razmisliš ko ti je pomogao da se popneš na vrh planine. Ponizno pogledaj u nebo da bi ti Allah u?vrstio korake na Zemlji.

Malo znanja uz rad po njemu, bolje je od puno znanja po kojem se ne radi.

Kad siromahu dadneš ribu spasio si ga gladi za jedan dan, ali ako ga nau?iš loviti ribu, spasit ?eš ga gladi za cijeli život.

Kad putem ide lijenost, njen sigurni saputnik je siromaštvo.

Ne može se posje?eno stablo zakucatikamenom u zemlju.

Sve tmine svijeta ne mogu skriti svjetlo obi?ne svije?e.

Bolje je dva puta pitati nego jednom pogriješiti.

(Saff.ba)