Vijesti

Socijalna bol uzrokovana usamljenošću stvara promjene u tijelu koje oponašaju proces starenja i povećavaju rizik od srčanih oboljenja, potvrdilo je nedavno istraživanje.

Kako ljudi stare njihove kardiovaskularne funkcije se umanjuju, a čini se da usamljenost ubrzava taj proces, objasnili su istraživači sa Cornella.

Naučnici su ispitali 182 muškaraca starosti od 18 do 30 i 65 do 80 godina. Oni su morali održati govor i uraditi neke mentalne eksperimente u laboratoriji.

Izmjeren im je krvi pritisak prije, za vrijeme i nakon eksperimenta. Morali su popuniti i upitnik o svojim socijalnim vezama.

Kao što je bilo i očekivano, stariji ljudi su imali veći krvni pritisak i veći kardiovaskularni stres nego mlađe osobe.

Oni koji su za sebe smatrali da su usamljeni su imali mnogo veće očitane vrijednosti. Efekat je bio još izraženiji kod starijih osoba, što ih dovodi u još veći rizik, piše New Kerala.

''Najznačajniji rezultat koji smo dobili je taj da su usamljeni mladići imali skoro iste rezultate kao starci koji smatraju da nisu usamljeni'', rekao je Anthony Ong, profesor na Cornellu.

Iako su neka ranija istraživanja već pronašla vezu između usamljenosti i kardiovaskularnog stresa, ovo je prvi put da se u istom istraživanju mogu uporediti rezultati mladih ljudi i straca.
(Klix.ba)

Čišćenjem zuba na ispravan način ne samo da se preveniraju bolesti desni nego i smanjuje rizik od upale pluća.
Naučnici sa Univerziteta Yale su otkrili da bakterija koja se nalazi u ustima doprinosi razvoju upale pluća kod pacijenata u bolnicama.

Tim naučnika je otkrio da pacijenti koji su priključeni na respirator i koji boluju od upale pluća imaju i više bakterija u ustima, objavio je Daily Mail.

"Naša otkrića bi mogla poboljšati metode kojima sprečavamo upalu pluća u budućnosti tako što ćemo kontrolisati bakterije koje žive u našim ustima", rekao je vodeći autor dr. Samit Joshi za ELS Global Medical News.
(Sarajevo-x.com)


Statistika pokazuje da je gotovo svako deseto dijete u zapadnom svijetu hiperaktivno. Hiperaktivnost je  kroničan problem koji se kod 50% osoba nastavlja i u odrasloj dobi. Hiperaktivnost je stanje u kojem je osoba neprirodno aktivna. Hiperaktivna djeca imaju stalnu potrebu za kretanjem. Teško im je mirno sjediti i tiho obavljati svoje aktivnosti. Stalno govore, nemoguće ih je zaustaviti. Jako su nestrpljivi - ne mogu čekati. Zajedno s hiperaktivnošću često se javlja i poremećaj pažnje. Ovaj problem se zove ADHD - poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje.

Djeca koja imaju poremećaj pažnje ne slušaju kada im se obraća, ne mogu se koncentrirati, brzo im postaje dosadno, ne mogu se organizirati. Takva djeca često imaju probleme s učenjem i loše ocjene u školi. Hiperaktivne osobe obično ne mogu slijediti pravila i odredbe, teško se uklapaju i postaju problem za društvo. Zbog toga ih medicina pokušava “smiriti”.

Dijagnostika i liječenje hiperaktivnosti - klasična medicina

Ne postoji precizan način dijagnosticiranja ADHD-a. Dijagnostika se radi na osnovi razgovora s roditeljima i promatranja ponašanja djeteta u školi. Ponašanje djeteta se zatim uspoređuje s ponašanjem njegovih vršnjaka, na osnovi čega se određuje je li dijete hiperaktivno ili nije. Nakon toga se preporučuje odgovarajuća terapija. Na žalost, u nedostatku preciznih načina dijagnostike ADHD-a, ima puno prostora za pogrešku. Najčešći lijekovi koje se preporučuju kod ADHD-a su stimulansi. Međutim njihovo djelovanje na hiperaktivnost nije ispitano. Još uvijek nije do kraja jasno, koliko oni zapravo pomažu osobama s ADHD-om.

Osim toga, ovi lijekovi imaju cijeli niz nuspojava, poput anksioznosti, razdraživosti, bolova u trbuhu, glavobolje, gubitka apetita. Poznati lijek za hiperaktivnost, Ritalin (metilfenidat), može uzrokovati ovisnost, nesanicu, aritmiju, srčani i moždani udar. Ritalin je povezan sa smrću nekoliko stotina djece u svijetu. Upravo zbog toga, pravo je vrijeme da se obratimo prirodnom rješenju ovog problema.

Dijagnostika i liječenje hiperaktivnosti - alternativna medicina. Alternativni liječnici smatraju da hiperaktivnost može imati više uzroka.

Najčešći uzroci hiperaktivnosti su:

toksini i teški metali u hrani i okolišu
nepravilna prehrana
alergija na plijesan
cjepivo
emocionalni stres
fizičko ili psihičko zlostavljanje


U zadnje vrijeme pojavljuje se sve više dokaza  da loša prehrana i toksini mogu uzrokovati hiperaktivnost. Dr. Ben Feingold s Kaiser Permanent Medical Centra tvrdi da toksini u hrani - na primjer, aditivi - mogu izazvati reakciju sličnu hiperaktivnosti. Prema dr. Feingoldu, prvi korak u liječenju hiperaktivne djece je eliminacija namirnica koje sadrže boje, arome, konzervanse i druge aditive.

Nezdrava prehrana, koja sadrži puno slatkiša, gaziranih pića i grickalica, također je na top listi mogućih uzroka hiperaktivnosti kod djece. Kada dijete konzumira slatkiše i gazirana pića, posebice na prazan želudac, nivo šećera u krvi se drastično povećava. U periodu povećane razine šećera, dijete se nalazi u biokemijskom šoku. Takvo naglo povećavanje, a zatim smanjenje razine šećera u krvi može uzrokovati hiperaktivnost i otežati djetetu koncentraciju i učenje.

Nedavno je primijećeno da mnoga hiperaktivna djeca imaju alergiju na plijesan. Nakon eliminacije pljesni iz hrane i stambenog prostora, djeca su se bolje ponašala i brže učila.

Dezodoransi, lakovi za kosu, sredstva za čišćenje i drugi uobičajeni proizvodi koje koristimo u domaćinstvu, sadrže toksine i teške metale, koji kod djece mogu izazvati simptome alergije i neprirodno ponašanje.

Pokušajte eliminirati toksine i teške metale iz Vašeg doma, koristeći ekološka sredstva za čišćenje i prirodnu kozmetiku. Koristite svježe namirnice, po mogućnosti iz domaćeg ili ekološkog uzgoja. Izbjegavajte namirnice koje mogu sadržati pesticide, hormone i antibiotike.

Važnost omega 3 masnih kiselina

U zadnje vrijeme sve više se govori o važnosti unosa omega 3 masnih kiselina. Omega 3 djeluje na široki spektar bolesti, a pokazala je i odlične rezultate u liječenju ADHD-a. Dnevna doza omega 3 masnih kiselina djeluje na hiperaktivnost bolje od Ritalina - kontroverznog lijeka za ADHD koji je povezan sa smrću djece u Engleskoj i SAD-u - Daily Mail UK. U istraživanjima, 30-40% hiperaktivne djece je pokazalo značajno poboljšanje već nakon 15 tjedana, a 40-50% - nakon 30 tjedana uzimanja omega 3 masnih kiselina.

Istraživatelji su zatim usporedili rezultate i potvrdili da omega-3 masne kiseline daju bolji rezultat od Ritalina i Concerte. Najbolji prirodni izvor omega 3 masnih kiselina je laneno ulje, koje ih sadrži dvostruko više nego riblje ulje. Preporučeni unos lanenog ulja je  1000 mg (1 jušna žlica) na 50 kg tjelesne težine.

Dnevno doziranje lanenog ulja za djecu:

- bebe (od 10 do 15 kg) - 1/4 − 1/2 čajne žlice
- djeca (od 15 do 25 kg) - 1 čajna žlica
- djeca (od 25 kg do 35 kg) - 2 čajne žlice
- djeca (od 35 do 50 kg) - 1 jušna žlica
- djeca (preko 50 kg) - 2 jušne žlice

Hiperaktivnost nije bolest, nego poremećaj koji odražava stanje naše prehrane, međusobnih odnosa i okoliša. Ovaj poremećaj možete izliječiti na prirodan način, bez da riskirate zdravlje i život Vašeg djeteta zbog lijekova poput Ritalina.

(alternativa-za-vas.com)

Pola kašičice cimeta dnevno umanjiće nivo šećera u krvi dijabetičara, tvrde naučnici. To je zato što sastojci cimeta povećavaju aktivnost insulina. Cimet može da snizi nivo masti i lošeg holesterola, uništi gljivice i spreči njihov rast, umanji telesnu temperaturu i ima protivzapaljensko dejstvo.

Ovaj mnogima omiljeni začin za sutlijaš i kolače s jabukama koristi se protiv zubobolje, oboljevanja desni, raznih vrsta upala, poboljšanja varenja, a poznato je da je i snažan antioksidans. .....Jednu kašičicu cimetovog praha pomešati sa pet kašičica meda i staviti na bolni zub. Ovo možete ponavljati tri puta dnevno dok ne odete kod zubara.......

Jednu trećinu meda meda istopiti u dve trećine mlake vode, dodati kašičicu cimetovog praha, pa tom masom blago masirati bolne delove tela. Bol bi trebalo da polako počne da se umiruje za minut ili dva. Ukoliko želite dodatni efekat, popijte ujutro i uveče šolju vruće vode u kojoj ste razmutili dve kašičice meda i jednu kašičicu cimeta. .....Dve kašike meda sa tri kašičice cimetovog praha umešaju se u 4,5 dl čaja - ovaj napitak trebalo bida smanji nivo holesterola u krvi za 10 procenata u roku od dva sata. Uzimati tri puta dnevno kod hroničnih slučajeva. ....Pola sata pre doručka i tik pre spavanja popiti dve kašćičice meda sa jednom kašičicom cimetovog praha koje ste prokuvali u šolji vode. Ova mešavima pomaže u mršavljenju tako što sprečava taloženje masnoća.

(herbateka.eu)

Maslac ili margarin i danas se pitaju mnogi, nakon što su proteklih desetljeća zdravstveni autoriteti jednu pa drugu namirnicu proglašavali štetnom.

Međutim, prema riječima nutricionistice dr. sc. Darije Vranešić-Bender, ni margarin ni maslac nisu nezdravi u umjerenim količinama.

Margarin se dobiva od biljnih ulja, pa je bogat nezasićenim masnim kiselinama i siromašan potencijalno štetnim zasićenim masnim kiselinama, a obogaćen je vitaminima topivim u masti i ne sadrži holesterol. Prije petnaestak godina uočeno je da transmasne kiseline koje nastaju hidrogeniranjem biljnih ulja odnosno tokom proizvodnje margarina imaju izrazito štetno djelovanje na krvne žile.

'Stoga su unazad pet godina proizvođači izbacili nepoželjne transmasne kiseline iz margarina', rekla je dr. Vranešić-Bender.

Maslac je, pak, izrazito bogat zasićenim masnim kiselinama i holesterolom čiji je unos također potrebno ograničiti, ali je i bogat korisnim masnoćama poput konjugirane linolenske kiseline te vitaminima topivim u masti.

Idealan udio masnog tkiva u organizmu zdrave osobe iznosi 12-20% za muškarce i 20-30% za žene. Ljudsko je tijelo sposobno sintetizirati sve potrebne masne kiseline osim dviju: linolne i linolenske kiseline. Te se kiseline nazivaju esencijalnima i nužno ih je osigurati prehranom.

Pretjeran unos zasićenih masti (iz životinjskih izvora) povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i pretilosti, pa zasićene masti (s transmasnim kiselinama) zovemo “loše” masti. Jednostruko i višestruko nezasićene masti imaju cijeli niz pozitivnih učinaka na zdravlje i smatraju se “dobrim” mastima.

Margarini najčešće sadrže niz masnih kiselina potrebnih organizmu. 100 g, ovisno o proizvodu, osigurava 18-22 g zasićenih masti, 16-21 g jednostruko nezasićenih masti te 8-24 g višestruko nezasićenih masti. Iznimka su light margarini - zbog smanjenog udjela masti sadrže i upola manje zasićenih i jednostrukonezasićenih masti, dok je sadržaj višestrukonezasićenih masti očuvan.

Preporuke govore da svakodnevnom prehranom treba osigurati 30% energije iz masti. Pri tome se ne treba toliko zamarati kvantitetom, važnije je obratiti pažnju na kvalitetu. Do 10% trebaju činiti zasićene masti, a 20% nezasićene. Masti su koncentrirani izvor energije: 1 g masti osigurava 9 kcal, a 1 gram ugljikohidrata odnosno bjelančevina osigurava 4 kcal.

Zasićene masti služe uglavnom kao izvor energije, a nezasićene za izgradnju staničnih struktura. Dok su zasićene masti neophodne u prehrani osoba koje se bave teškim fizičkim radom i sportom, dojenčadi i djeci, adolescentima te trudnicama i dojiljama potrebne su velike količine nezasićenih masti.

1990-ih otkrilo se da transmasne kiseline nisu dobre za zdravlje srca i krvnih žila - snizuju razinu HDL (“dobrog”) holesterola u krvi istodobno povisujući razinu ukupnog i LDL (“lošeg”) holesterola.

(MOJEzdravlje)